THE MIGHT OF ROME
Povijest Narone
Narona je bila rimski grad na području današnjeg sela Vid kod Metkovića. Kako se radilo o stanovništvu koje je bilo lojalno Rimu Narona je više puta bila polazište vojnih pohoda Rimljana protiv pobunjenih Delmata. U 1. st. pr. Kr. ovo naselje postaje rimska kolonija Narona te predstavlja vojno, upravno, sudsko i kulturno središte Naronitanskog okruga. Osim trgovine bilo je razvijeno graditeljstvo, kiparstvo i slikarstvo. U takvom okružju raslo je i bogatstvo te su se u Naroni gradile luksuzne građevine i skupocjeni kipovi. Narona se vjerojatno protezala na površini od 25 hektara, što znači na dobar dio današnjega močvarna predjela. U Naroni su se poštovala mnoga poganska i orijentalna božanstva Jupitera, Eskulapa, Merkura, Marsa, Fortune, Dijane, Cerere, Neptuna, Mitre, Libera te božice Izide.
Propast Narone veže se uz vrijeme raspada Zapadnog Rimskog Carstva kada značenje Narone slabi te većina stanovnika traži egzistenciju na drugim mjestima. Jačanjem kršćanstva kršćani su često uništavali poganske građevine i simbole te je tijekom sljedećih stoljeća nezaštićena Narona često bila predmetom pljačke.
Narona i Rimski imperij
U početku rimske vladavine Narona je bila zajednica rimskih građana te municipij. Narona je postala rimska kolonija, dakle s punim rimskim građanskim pravom vjerojatno u doba Cezara u 1. st. pr. Kr. U središtu grada podiže se trg (forum) s javnim građevinama i hramom dok je amfiteatar vjerojatno bio izvan grada. Narona je u V. i VI. st. postala sijelo biskupije te je imala najmanje tri crkve iz ranokršćanskoga razdoblja.
Arheološka istraživanja
Prva poznata arheološka iskopavanja u Naroni provedena su 1877. dok su sustavna istraživanja započeta krajem. 19. i početkom 20. stoljeća te traju do danas. U tom periodu utvrđeno je postojanje foruma, zidina, cesta prema Naroni te otkriveni mnogi epigrafički spomenici, novci, miljokazi, amfore i dr.
U središtu Vida uz forum je otkriven je mozaik, istraživane su obrambene zidine i djelomično otkopana bazilika. 1978. godine pronađena je glava cara Vespazijana. Od 1991. do 1997. istraženi su temelji bazilike ispod crkve Sv. Vida i otkopan je dobro očuvani krsni zdenac, oslikan rajskim rijekama, ali je zbog plavna tla morao opet biti zatrpan. Na forumu je otkopano najmanje 19 kipova, od toga 16 hramskih kipova, cara Augusta i njegove obitelji, te ostalih rimskih moćnika i božanstava, svi bez glava. Pretpostavlja se da je na tom mjestu bio podignut hram u I. st. (Augusteum), ali je u 4. st., kada je kršćanstvo postalo službena religija u Carstvu, porušen i kipovi su bez glava zbačeni s postolja. Dvije glave, boga Merkura i carice Livije, preseljene su u Ashmolean muzej u Oxfordu.
U Naroni je ukupno nađeno više od trista svečanih, javnih, privatnih i nadgrobnih rimskih spomenika te dosta primjeraka novca, od rimskoga republikanskoga novca, do zlatnika, srebrenjaka i bakrenjaka gotovo svih careva.
Arheološki muzej Narona
Tijekom 1995. i 1996. na lokalitetu Plečašove štale provedena su arheološka istraživanja koja su rezultirala senzacionalnim nalazom ostataka rimskog hrama – Augusteuma i 17 mramornih skulptura nadnaravne i naravne visine. Ovaj nalaz potakao je ideju o zajedničkoj prezentaciji ovog jedinstvenog arheološkog lokaliteta kako arhitektonskih ostataka tako i drugog brojnog arheološkog materijala.
Nakon iznimno složenih građevinskih radova Arheološki muzej Narona svečano je otvoren 18. svibnja 2007., kao prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ. Takav način prezentacije arheološkog lokaliteta obogatio je muzejsku ponudu Hrvatske i ima malobrojne paralele u europskim i svjetskim razmjerima.