TOUGH LIFE
Povijest lađe
Neretva, u antici poznata pod imenima Naron, Narenta ili Nestos, rijeka je koja neretvanima znači izvor života, posebno iz perspektive plovnog puta i načina prijevoza.
Stotinama godina, sve do početka 1970.-ih godina, osnovno prijevozno sredstvo u Dolini Neretve bile su dvije vrste drvenih čamaca, lađa i trupa. Lađe su značajno veće od trupa i bile su osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, a trupe su uglavnom služile u prijevozu ljudi rijekom i uskim kanalima. Lađe i trupe bile su neophodne ljudima donjoneretvanskog kraja jer je cijela dolina ispresijecana rijekama, pritocima, rječicama, barama, kanalima i jezerima.
Lađa se je u prošlosti upotrebljavala za razne svrhe, za prijevoz životinja, poljoprivrednih proizvoda, trave, gnojiva, sijena i slame, žala i drva. Služila je za prijevoz namještaja i ljudi, koristila se u sprovodima i svatovima. Sa lađama i trupama se je išlo u lov na jegulje, žabe i ptice.
Lancanje lađe na Neretvi
Lađama se je moglo ploviti na više načina. Parićanjem tj. veslanjem uz i niz rijeku, idrenjem tj. jedrenjem kada se postavlja jarbol i jedro te se plovi uz pomoć vjetra ili lancanjem kada su lađu na dugačkom konopu vukli ljudi ili konji krećući se pješice uz obalu.
Taj posao, zvan "lancanje", radile su u pravilu žene, dok je muškarac sjedio u lađi i upravljao njome tj. timunio ili kormilario. Lancanu tj. konop se drži na ramenu suprotnom od rijeke tako da ne klizi s ramena. Brzina vožnje odgovara brzini hoda pješaka. Konop dužine 30 do 50 metara se vezuje za vrh jambora tj. jarbola lađe.
Lađa danas
Tradicionalni oblik i konstrukcija lađa očuvani su sve do danas. Lokalni poljoprivrednici i danas koriste lađe i trupe za prijevoz proizvoda cijelom dolinom, kanalima do tržnica uz rijeku Neretvu. Također, lađa je osnovno sredstvo u današnjoj turističkoj ponudi doline Neretve. Fotosafari ili Safari Neretvom predstavlja kružne obilaske doline Neretve mnogobrojnim močvarnim kanalima i rukavcima.
Zanimljivost: jedna od Nagrada grada Metkovića nosi naziv "Lancarice" i krasi je reljef lancarica, žena koje vuku lađu, autora kipara Živana Bjelovučića.
Maraton lađa
Najveće zasluge za očuvanje, revitalizaciju te promociju neretvanske lađe pripadaju Maratonu lađa, amaterskom sportskom natjecanju ovim tradicionalnim autohtonim neretvanskim plovilima, koje se održava jednom godišnje u organizaciji Udruge lađara Neretve. Tom prilikom više od trideset ekipa od po 12 ljudi vesla 22,5 km od Metkovića do Ploča.